V. gimnazija "Vladimir Nazor" Split

Vježba

Koliko se možeš koncentrirati?

1. Smjesti se na mjesto na kojem obično učiš.
2. Uzmi udžbenik iz predmeta koji najmanje voliš i počni čitati neki dio koji do tada još nisi čitao/ čitala.
3. Maksimalno se potrudi zapamtiti to što čitaš.
4. Zabilježi vrijeme kad su ti misli počele lutati, bez obzira koliko malo. Koliko vremena je prošlo od kad si počeo/ počela čitati? To je tvoje najkraće vrijeme koncentracije.
5. Ponovi isti zadatak, ali sad uzmi udžbenik iz predmeta koji najviše voliš. Koliko je sad vremena prošlo? To je tvoje najduže vrijeme koncentracije.

Ako ovo pokušaš učiniti nekoliko puta, vjerojatno ćeš otkriti koliko se dugo možeš uspješno koncentrirati. To, naravno, ovisi o tome što čitaš, kako se osjećaš i slično.
Sad kad znaš koliko tvoj mozak može podnijeti, možeš bolje planirati svoje učenje.

Tehnike uz pomoć kojih se može povećati koncentracija:

1. pronađi mjesto koje ćeš koristiti samo za učenje – pomaže u pripremi tvoga mozga na učenje pa će ti trebati manje vremena za ugrijavanje i učenje će biti djelotvornije. Dakle, na tom mjestu nemoj sanjariti, čitati časopise, razgovarati s prijateljima, preslušavati glazbu i sl.
    
2. stvori dobre uvjete za učenje: dobra osvijetljenost i prozračenost (loša izaziva pospanost), udobna sjedalica, dovoljno veliki stol da na njega stane sve što ti za učenje treba (inače je koncentracija ometena, ako moraš po prostoriji tražiti ostale priručnike, bilježnice i sl.)
    
3. ukloni sa svoga radnoga mjesta pogled na nešto zanimljivo u čemu želiš sudjelovati, telefon, preglasnu glazbu, TV, prijatelja, brata ili sestru koji žele s tobom stalno razgovarati (naravno da je to lijepo, ali ne baš tada kada se spremaš na učenje!). Ukloni i frižider (ili se ti skloni od njega!) ili drugo spremište čokolade, grickalica, keksa i ostalih prehrambenih proizvoda.
    
4. nemoj učiti gladan/ gladna niti umoran/ umorna
    
5. pravi stanke, mijenjaj aktivnosti
    
6. pohvali se kad uspiješ održati koncentraciju onoliko dugo koliko si planirao/ planirala
    
7. zahtjevnije gradivo uči i vježbaj u vrijeme kad to najviše odgovara tvom biološkom ritmu
    
8. provjeri može li ti rad s nekim drugim biti od pomoći da duže budeš    koncentriran/ a
    
9. budi aktivan/ aktivna – ako nešto slušaš, zapisuj! Nemoj se oslanjati samo na pamćenje, mogao/ mogla bi biti razočaran/a…

Želiš i bonus? Može! Evo još triju vještina koje možeš odmah početi uvježbavati:

1. budi tu – čim uočiš da su ti misli odlutale, sebi reci: „Budi tu!“, „Koncentriraj se!“ ili nešto slično. Većina ljudi izjavljuje da im se čak više puta u minuti događa da im misli odlepršaju. Misao treba reći u pozitivnim terminima (npr. Budi tu!), a ne u negativnim (npr. Nemoj misliti na čokoladu!). Zašto? Zato što naš mozak riječi pretvara u predodžbe ili slike. Tako riječ nemoj ne može pretvoriti u sliku, ali zato može u vrlo jasnu sliku pretvoriti riječ čokolada pa tako završimo ipak stalno misleći na tu spomenutu čokoladu.
    
2. učiti od pauka – Zatreseš li paukovu mrežu, on će odmah dojuriti da provjeri nije li mu se možda nešto ulovilo. Ponoviš li to više puta, on će još nekoliko puta doći, a potom se „opametiti“ i odustati. Opameti se i ti, nemoj dopustiti da te zasmeta baš svaki zvuk izvana (svako otvaranje vrata, svaka tuđa izgovorena riječ, …). Usmjeri se na „muhu“ koju već imaš u mreži i s kojom se moraš baviti. Dakle, ako te nešto omete, reci sebi: „O.K. To me je malo dekoncentriralo, ali sad se opet vraćam učenju.“ Prekid zamisli kao ciglu koja ti je pala na stol ispred tebe i koju ćeš ti uzeti i jednostavno staviti sa strane da ti ne smeta. Možda zvuči čudno, ali pokušaj! Mnogima je uspjelo.
    
3. vrijeme za brigu – odredi svaki dan posebno vrijeme za razmišljanje o svemu što te brine i što ti prilikom učenja ometa pažnju. Nemoj zaboraviti na taj dogovor sa samim sobom pa tada stvarno pretresi sve ono što ti je smetalo za vrijeme učenja.

Već nakon nekoliko dana uočit ćeš promjene, a značajna poboljšanja u učenju vidljiva su nakon četiri do šest tjedana.
Uz bolju koncentraciju postizat ćeš više za manje vremena, a mogući su i značajni efekti na samopouzdanju nakon što shvatiš koliko više zapravo možeš postići!

Ne pokušaš li, sigurno nećeš uspjeti!
Pokušaš li, uspjeh je sasvim moguć!


Izvor: Rijavec, M., Miljković, D.: Vodič za preživljavanje u školi, IEP, Zagreb, 2003.

Izbor i izmjene teksta: Željka Friganović Jerončić, prof. psihologije