V. gimnazija "Vladimir Nazor" Split

• Biološke osobine djeteta
• Emocionalni problemi djeteta
• Obilježja situacije u školi:
• loše upravljanje učitelja razredom
• loši međuljudski odnosi u školi
• autoritarni stil ravnatelja
• nepostojanje jasnih pravila i njihovo nepoštivanje
• slaba suradnja škole i roditelja
• neuređenost školske zgrade i okoliša.

Roditelji, ravnatelji i učitelji navode učeničku (ne)disciplinu kao najčešći problem u razredu, a istraživanja to i potvrđuju. Naime, učenici čak i do 50% vremena u razredu ne provode radeći ono što bi trebali, a učitelj u prosjeku za vrijeme sata intervenira 16 puta kako bi održao disciplinu. Najčešći disciplinski problemi su: ometanje rada (48%), nepoštivanje drugih učenika, opreme i učitelja (23%), nepažnja (17%), nedostatak odgovornosti i motivacije (15%).

Iz literature....

Čovjek je počeo svom dobermanu davati velike količine ulja od bakalara, jer je čuo da je to dobro za pse.
Svaki bi dan među koljenima držao glavu psa koji bi se bunio, silom bi mu otvorio usta i niz grlo mu izlio tekućinu.
Jednog se dana pas otrgnuo i po podu prolio ulje. potom se, na veliko čovjekovo iznenađenje, vratio i lizao žlicu.
Tada mu je sinulo da se pas nije bunio protiv ribljeg ulja, nego protiv načina na koji mu ga je davao.

A. de Mello: Molitva žalbe


Duhovit ili nepristojan?

U čemu je razlika između neznanja i apatije – upitao je učitelj.

Ne znam i baš me briga – brzo je odgovorio jedan učenik.


Kako što efikasnije iskoristiti vrijeme provedeno u radu?

Zanimljivost i stalna angažiranost: učitelj aktivan, ne prespor, često mijenjati metode, učenike učiniti aktivnima, koristiti suradničko učenje, izbjegavati prekide sata.

Kontinuirani prijelaz s jedne aktivnosti na drugu: učenicima treba biti jasno što im je činiti nakon određenog učiteljevog signala. Bolje je da svi istovremeno prijeđu s jedne aktivnosti na drugu, nego da to čine jedan po jedan.

Principi održavanja grupne pažnje:

Odgovornost (obilaženje učenika da se vidi što su napravili, jedan učenik nešto radi, a drugi promatraju da bi naknadno naglas komentirali, …)
Grupna budnost ili spremnost (prvo se postavi pitanje, a tek onda prozove učenik od kojeg očekujemo odgovor, pitanja se postavljaju različitim učenicima slučajnim redoslijedom, …)

Stalna svjesnost o ponašanju učenika…omogućuje trenutno i adekvatno reagiranje (inače se može pogrešno optužiti nedužnoga učenika). Ako se to često ponavlja, učenici zaključe da učitelj nema pojma što se u razredu događa! Učitelj treba što češće uspostavljati kontakt očima s učenicima pa će lakše i prepoznati njihovo raspoloženje, eventualnu dosadu ili pažnju koja je popustila. Tada pomaže promjena aktivnosti.

Ne prekidanje sata zbog    disciplinskih problema!

Kako možemo znati je li kazna djelotvorna?

Jedini sigurni pokazatelj djelotvornosti kazne je prestanak nepoželjnog ponašanja. Ako se ponašanje nastavlja, kazna nije bila djelotvorna pa je treba ukinuti jer očito postiže upravo suprotno – potiče neželjeno ponašanje!
Količina ometajućih aktivnosti gotovo isključivo ovisi o profesoru. Dakle, ne ovisi o predmetu koji predaje, već o osobinama koje su učenici kod njega uočili.Tako će se nekom učitelju za vrlo kratko vrijeme “popeti na glavu”, a kod drugog neće ni pisnuti.

Suprotno općem uvjerenju, ključ za uspješno održavanje discipline nije u reakciji učitelja kad se problem već dogodi, već u ponašanju učitelja koje omogućuje da do remećenja discipline uopće ne dođe.Pri tome je jako važno da se ponašanje ne poistovjeti s osobom: nemir i/ ili loše ponašanje ne znači i lošu osobu!

“Vidio sam anđela u mramoru  i rezbario sam dok ga nisam oslobodio…” : Michelangelo

Priredila:

Željka Friganović Jerončić, prof. psihologije

Izvor:
V. Vizek Vidović, M. Rijavec, V. Vlahović Štetić i D. Miljković: "Psihologija obrazovanja", IEP-VERN, Zagreb, 2003.